PSA – prostata specifični antigen

PSA je bjelančevina koju stvaraju žljezdane stanice prostate i, u normalnim okolnostima, izlučuju je samo u sjemenoj tekućini prilikom ejakulacije (izbacivanja sjemena). Funkcija joj je održati spermije spremnim za oplodnju između ejakulacije i kontakta s jajnom stanicom. PSA je otkriven još 1966. godine, zapravo slučajno, dok se tražio spoj koji bi omogućio analizu sjemene tekućine za potrebe kriminalističke identifikacije. Važnost toga tumorskog markera (biljega) za medicinske potrebe otkrivena je tek desetak godina poslije. Danas je taj marker, uza sve nedostatke, jedan od najboljih u urologiji, gdje se primarno koristi za ranu detekciju karcinoma prostate.

Kada bi PSA bio idealan marker, pojavljivao bi se u povišenim količinama samo u krvi bolesnika s rakom prostate. Na žalost, nije tako. PSA se fiziološki povisuje u krvi nakon ejakulacije, kod dobroćudnog uvećanja prostate (benigna hiperplazija prostate – BPH), upale prostate (prostatitis), nemogućnosti mokrenja (retencija urina), ali i paralelno s dobi neovisno o pratećim bolestima mokraćnog sustava. Nadalje, urološke dijagnostičke procedure poput kateterizacije, cistoskopije i biopsije prostate dovode do povećanja serumske vrijednosti PSA. Zapravo, smatra se da svako stanje koje narušava normalnu građu prostate dovodi i do propuštanja određene količine PSA u krvni optok. Brojna su stanja i postupci koji mogu izazvati povećanje serumske vrijednosti PSA. Stoga je važno istaknuti da povećanje PSA ne znači nužno i postojanje raka prostate.

Interpretacija nalaza nije jednosmjeran kolosijek

Koja je normalna granična vrijednost PSA? Najčešće se smatra da je vrijednost PSA normalna ako je manji od 4 ng/mL. To, međutim, ne znači da je time isključeno postojanje karcinoma prostate nego da je vjerojatnost bolesti manja te da nema razloga za daljnje dijagnostičke postupke osim redovita praćenja pacijenta. Nađe li se vrijednost PSA 10 ng/mL ili veća, apsolutno je potrebno učiniti odgovarajuću biopsiju prostate jer je rizik postojanja raka 50 do 80 posto. Najviše dvojbe uzrokuje nalaz PSA u rasponu 4 do 10 ng/mL, gdje je vjerojatnost postojanja raka 25-35 posto. Vrlo je važno istaknuti da praktično značenje pojedine vrijednosti PSA treba analizirati u ovisnosti o dobi bolesnika, veličini prostate i nalazu palpacije prostate (pipanje prostate prstom kroz analni otvor).

Svaki pozitivan ili sumnjiv nalaz palpacije prostate iziskuje transrektalni ultrazvuk i biopsiju prostate bez obzira na vrijednost PSA! Nadalje, ima li pacijent veću prostatu, treba povećati i broj bioptičkih uzoraka radi što točnije dijagnoze (u velikoj prostati teško je otkriti mali karcinom). Ni biopsija prostate nije “bezgrešna” metoda. Naime, postoji li povišena vrijednost PSA, a nalaz biopsije je negativan ili upućuje na visoki rizik raka prostate, potrebno je ponoviti biopsiju.

Kod pacijenata s negativnim nalazom palpacije prostate i PSA između 4 i 10 ng/mL u 80 posto slučajeva se ne nalazi karcinom prostate. Međutim, upravo u tih pacijenata se nalazi bolest u izlječivoj fazi i smatra potrebnim učiniti biopsiju prostate jer se samo takvim pristupom može ukloniti zloćudna bolest, koristeći radikalno kirurško liječenje ili zračenje.
Kako bi se što manje pacijenata podvrgnulo biopsiji prostate, a istodobno postavila dijagnoza u izlječivih pacijenata, savjetuje se koristiti metodu omjera slobodnog i ukupnog (engl. free/total) F/T-PSA. Ako je ukupni PSA 4-10, palpacija prostate negativna, a omjer F/T veći od 20 posto, razumno je odgoditi biopsiju i redovito pratiti pacijenta.

 

Uz iste uvjete, ako je omjer F/T manji od 10 posto, često se preporučuje učiniti biopsiju jer učestalost karcinoma drastično raste. Iako postoje i druge metode kojima se mogu izbjeći suvišne biopsije prostate, prema današnjim spoznajama urološke struke smatra se  najpouzdanijom  primjena metode omjera F/T PSA jer se temelji na biologiji same bolesti.

Oprezno poslije pedesete…

Pravodobna dijagnoza raka prostate predstavlja kompleksan problem, poput izrade mozaika, budući da je sazdana od nekoliko parametara istodobno. Pritom je važno ne kasniti s dijagnostikom u mlađih muškaraca, jednako kao i ne provoditi nepotrebne dijagnostičke postupke u starijih (poslije 70. godine), gdje takva nastojanja neće polučiti svrsishodne rezultate.
Važno je istaknuti sprovođenje redovitih godišnjih uroloških pregleda muškaraca starijih od 50 godina neovisno o postojanju ili izostanku tegoba mokrenja. Svaki muškarac stariji od 50 godina treba jednom godišnje učiniti urološki fizikalni pregled i PSA test. Suprotno tome, ako u obitelji pacijenta (otac ili brat) postoji dokazan karcinom prostate, s redovitim pregledima valja početi već i u dobi od 45 godina!

Postoji li opasnost od izvođenja pretrage?

Ne postoji. Radi praćenja napredovanja bolesti ili učinka terapije, ako je potrebno, krv se može vaditi i nekoliko puta tijekom dana.

 

Treba li što poduzeti nakon pretrage?

Nakon vađenja krvi potrebno je pomoću čistog tampona vate ili gaze čvrsto pritisnuti mjesto uboda i tako držati oko 5 minuta, kako bi se zaustavilo naviranje krvi.

 

Koliko se čeka nalaz?

Nalazi PSA ukupnog i slobodnog i omjera (ratio) se izdaju isti dan.

 

Alisa Jovanović,

Voditeljica laboratorija